Što su strateški dokumenti i zašto su potrebni svakoj općini?

Znamo, u Hrvatskoj stvari na više razina baš i nisu posložene. Često krećemo u razne poslove kao muhe bez glava, a kad rezultati ne zadovolje naša očekivanja, tražimo krivca…

Uzmimo za primjer građenje autocesta diljem Hrvatske koje, ruku na srce zaista jesu pridonijele povećanju turističkih angažmana, ali su nas isto tako dovele u veliki minus koji ćemo vjerojatno otplaćivati generacijama. S druge strane, Hrvatska je dobro povezana željeznicama, no njih trenutno jedva da i možemo koristiti jer se planski u iste nije ulagalo. Šteta, mogli smo za puno manje zapravo dobiti puno više.

Zašto sam započela priču o strateškim dokumentima na ovaj način? Samo s jednim razlogom – željela sam istaknuti kako u Hrvatskoj nedostaje suradnje na svim razinama.

Strateški dokumenti traže širi kontekst i suradnju

Odgovor na spomenuti “problem” krije se u strateškim dokumentima. Naime, u njima se nalazi strateško planiranje – popisane potrebe neke jedinice lokalne samouprave (JLS), resursi potrebni za ostvarenje planova te mogućnosti i vrijeme realizacije.

Dakle, strateški dokumenti važni su za doživljaj šire perspektive i suradnju kroz nekoliko razina javne vlasti: središnje tijelo državne uprave, regionalnu/županijsku razinu te kroz jedinice lokalne samouprave (općine i gradove). Tako, hoće li Dubrovačko-neretvanska županija, na primjer, dobiti dodatni broj hotelskih smještaja ovisi o tome jesu li ovu potrebu prepoznale javne vlasti na svim razinama – načelnik, turistička zajednica spomenute županije, župan, razvojna agencija ove regije, Ministarstvo turizma RH itd.

Prema tome, ako Dubrovačko-neretvanskoj županiji nedostaje spomenutih hotelskih smještaja, možda nema smisla ulagati u strojeve za navodnjavanje jabuka koje će slabo roditi jer sorte ne odgovaraju spomenutom podneblju. Potrebno je ulagati tamo gdje za to ima potrebe.

Strateški dokumenti su most između naših potreba i EU fondova 

Poznato je, otkad je Republika Hrvatska postala članicom Europske unije, na raspolaganju su nam različiti fondovi koje možemo koristiti za realizaciju potreba na spomenutim razinama, od općina i gradova sve do države.

Ti isti EU fondovi često su u javnosti prezentirani na dva načina – kao fantom kojeg je nemoguće uhvatiti te kao javna blagajna dostupna svima. I jedno i drugo je samo djelomično točno. Naime, da bismo koristili subvencije iz EU fondova potrebno je u našim strateškim dokumentima obrazložiti naše stvarne potrebe, ali ih isto tako uskladiti s ciljevima Europske unije. Europa nije glupa te neće ulagati u izgradnju najvećeg skijališta u Europi ako su potencijali naše države drugačiji, a to su morski turizam i izvoženje visokih tehnologija  koje vrlo dobro konotiraju s obzirom na broj stanovnika i samu razvijenost države.

Zaključak je jednostavan. Želite li aplicirati na natječaje EU fondova kao općina, potreban vam je strateški dokument u kojem su navedene potrebe vaše općine. Bez tog dokumenta ste u najmanju ruku neozbiljni kandidat i fondovi vas neće uzeti u obzir prilikom razdiobe sredstava kojima raspolažu.

Naravno, strateški dokument ne nastaje preko noći te je potrebno intenzivno raditi na njegovu razvoju s raznim dionicima. Kako, do kada i zašto su strateški dokumenti od velike važnosti, rado ću vam detaljnije objasniti na sastanku.

I, jeste li za jednu neobvezujuću kavu?

Što su programi Unije i gdje možemo pratiti natječaje?

Od 2013. godine naveliko se bruji o Europskim fondovima koji objeručke dočekuju nas Hrvate i nude pozamašna bespovratna sredstva. Naravno, nije baš toliko jednostavno, nije Europa toliko naivna. Potpore naravno postoje i sredstava je moguće dobiti, ali treba igrati po određenim pravilima i imati dobre argumente zašto bi se neka potpora dala baš vama.

Zato ćemo vas u nastavku upoznati s time što su točno EU fondovi i koja sui m nadređena tijela.

Pa, krenimo redom.

Članstvom u EU, Hrvatska punopravno sudjeluje u svim postojećim Programima

Europska unija je kao krovna institucija osmislila niz programa kojima promiče suradnju između država članica u različitim područjima, a koja su povezana zajedničkim politikama EU. To znači da sve zemlje članice EU plaćaju “članarinu” ovisno o svojim prihodima, dok se ista dijeli zemljama članicama ovisno o potrebama.

Sa završetkom financijskog razdoblja 2007 – 2013. većina je dotadašnjih Programa Unije završila s provedbom te su usvojeni novi zakonski okviri za naredno razdoblje, ono od 2014. do 2020. koje je u tijeku. Kako je RH izašla iz svog pretpristupnog razdoblja i postala punopravnom članicom EU, isti se tiču i Hrvatske.

Neki od poznatijih programa ovog financijskog razdoblja su:

  • Obzor 2020.
  • Kreativna Europa
  • Europa za građane
  • LIFE
  • COSME i dr…

Ovdje je važno spomenuti kako svaki program ima posebnu pravnu osnovu i različita provedbena pravila. Ta su pak pravila određena posebnim zakonodavnim okvirom za svaki od programa.

Većina tih Programa provodi se prema centraliziranom modelu provedbe, u kojem su za financijsko upravljanje i provedbu odgovorna tijela Europske komisije, dok su samo u nekim slučajevima to specijalizirane Izvršne agencije Europske komisije.

U takvim slučajevima spomenute Agencije odgovorne su za pripremu i objavu natječaja, financiranje, evaluaciju i predselekcijske postupke prijavljenih projekata, kao i pripremu i potpisivanje ugovora, praćenje projekata, komunikaciju s prijavljenim korisnicima i kontrole na licu mjesta. Jedna od njih je Agencija za mobilnosti i EU programe (AMPEU) koja je na domaćem terenu odgovorna za program Erasmus+.

Do financijskih sredstava dolazi se prijavama na natječaje

Svaki program Unije ima svoje propisane programske dokumente (tzv. Operativne programe) kojima su propisana područja financiranja. Upravo se na tim dokumentima temelje postupci za dodjeljivanje sredstava iz EU fondova.  Politika financiranja je jednostavna – ono što nije označeno u dokumentu, ne može se financirati.

Odlučite li se ispred općine, županije, grada ili države za svoje investicije aplicirati na neka od bespovratnih sredstva iz fondova EU, morate se javiti na raspisani javni poziv za dostavu projektnih prijedloga. Javne pozive raspisuju nadležne institucije, na osnovi programskih dokumenata (Operativni programi) u kojima su definirana područja i prioriteti financiranja.

Kako se sa svakom idejom ne može aplicirati na svaki natječaj, važno je za svaki poziv iščitati priloženu dokumentaciju gdje se nalaze sve potrebne informacije i uvjeti za prijavu na natječaj. Ta je dokumentacija obuhvaćena nazivom “Upute za prijavitelje”.

Natječaje u najavi i objavljene natječaje možete pratiti na internetskoj stranici www.strukturnifondovi.hr, gdje zahvaljujući naprednoj tražilici iste možete pretraživati s obzirom na status, fond, područje i prijavitelje.

Niste li sigurni odgovara li vaša projektna ideja raspisanom natječaju ili se pitate koji fondovi podržavaju vašu branšu, javite se za neobvezujuće savjetovanje.

Zgrabite svoju priliku na vrijeme – kontaktirajte nas već danas!