Stvorite grad po mjeri modernog građana uz EU projekte 

Pametni grad. Poželjan izraz ako se želite pohvaliti svojim kolegama gradonačelnicima o tome da je upravo vaš grad poželjno mjesto za život. Naime, izraz je ekvivalent urbanom području koje koristi različite vrste elektroničkih senzora za prikupljanje podataka radi osiguranja informacija potrebnih za upravljanjem imovinom i resursima.

 

O čemu se točno radi? Za prikupljanje podataka od građana, prometnih i transportnih sustava, elektrana, vodoopskrbnih mreža, škola, knjižnica (…) potrebni su tako zvani pametni programi. Upravo to spajanje informacijskih i komunikacijskih programa i tehnologija te raznih fizičkih uređaja, optimizira učinkovitost građanskih usluga. Ako baš hoćete, bez pametnog grada nema zadovoljnih građana. Niti sretnog gradonačelnika.

 

Od kakvog su značenja pametna IT rješenja?

Sada se vjerojatno pitate zašto sve jedinice lokalne samouprave toliko žele imati svoj pametni grad. Zato, što je uz adekvatna ulaganja u infrastrukturu, integraciju gradskih usluga i pametnu mrežu, povrat investicije samo pitanje vremena. Jer do sada su baš svi projekti pametnih gradova zabilježili smanjenje potrošnje električne energije i resursa čak do 50% nakon samo 5 godina!

 

Nažalost za sada ne postoje natječaji koji će izravno financirati izradu i provedbu strategije pametnoga grada, ali postoji lukava alternativa. Financiranje pametnih rješenja je moguće ugraditi u gotovo svaki gradski projekt koji se prijavljuje na EU fondove.

 

Primjeri projekata putem kojih možete postati pametni grad

Uz malo kreativnosti i strateško promišljanje, moguće je iskoristiti EU fondove za provedbu svoje strategije pametnoga grada.

 

Primjeri takvih natječaja su:

  • valorizacija kulturne baštine,
  • izgradnje reciklažnih dvorišta,
  • energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora
  • izrada akcijskih planova za prilagodbu na klimatske promjene na lokalnoj razini,
  • ulaganje u prometnu infrastrukturu (…)

 

Ništa bez jasne vizije i strateškoga plana

Ipak, iz dosadašnjih praksi jasno je da nijedno pojedinačno rješenje ili projekt neće imati željeni učinak ako se ne sagleda šira strategija. To znači da grad i njegovo vodstvo moraju imati zajedničku viziju razvoja s konkretnim strateškim ciljevima i mjerama, koje se naravno temelje na detaljnoj analizi postojećih gradskih usluga i servisa za građane.

 

Dakako da izrada takve strategije zahtjeva financijske i ljudske resurse, no to je temelj bez koje digitalizacija neće moći pasti na plodno tlo. Trebate li pomoć pri izradi strateških planova ili se želite besplatno informirati o mogućnostima za dobivanje sredstava potrebnih za digitalizaciju grada, kontaktirajte nas putem obrasca ili nam se javite za sastanak.

Što su strateški dokumenti i zašto su potrebni svakoj općini?

Znamo, u Hrvatskoj stvari na više razina baš i nisu posložene. Često krećemo u razne poslove kao muhe bez glava, a kad rezultati ne zadovolje naša očekivanja, tražimo krivca…

Uzmimo za primjer građenje autocesta diljem Hrvatske koje, ruku na srce zaista jesu pridonijele povećanju turističkih angažmana, ali su nas isto tako dovele u veliki minus koji ćemo vjerojatno otplaćivati generacijama. S druge strane, Hrvatska je dobro povezana željeznicama, no njih trenutno jedva da i možemo koristiti jer se planski u iste nije ulagalo. Šteta, mogli smo za puno manje zapravo dobiti puno više.

Zašto sam započela priču o strateškim dokumentima na ovaj način? Samo s jednim razlogom – željela sam istaknuti kako u Hrvatskoj nedostaje suradnje na svim razinama.

Strateški dokumenti traže širi kontekst i suradnju

Odgovor na spomenuti “problem” krije se u strateškim dokumentima. Naime, u njima se nalazi strateško planiranje – popisane potrebe neke jedinice lokalne samouprave (JLS), resursi potrebni za ostvarenje planova te mogućnosti i vrijeme realizacije.

Dakle, strateški dokumenti važni su za doživljaj šire perspektive i suradnju kroz nekoliko razina javne vlasti: središnje tijelo državne uprave, regionalnu/županijsku razinu te kroz jedinice lokalne samouprave (općine i gradove). Tako, hoće li Dubrovačko-neretvanska županija, na primjer, dobiti dodatni broj hotelskih smještaja ovisi o tome jesu li ovu potrebu prepoznale javne vlasti na svim razinama – načelnik, turistička zajednica spomenute županije, župan, razvojna agencija ove regije, Ministarstvo turizma RH itd.

Prema tome, ako Dubrovačko-neretvanskoj županiji nedostaje spomenutih hotelskih smještaja, možda nema smisla ulagati u strojeve za navodnjavanje jabuka koje će slabo roditi jer sorte ne odgovaraju spomenutom podneblju. Potrebno je ulagati tamo gdje za to ima potrebe.

Strateški dokumenti su most između naših potreba i EU fondova 

Poznato je, otkad je Republika Hrvatska postala članicom Europske unije, na raspolaganju su nam različiti fondovi koje možemo koristiti za realizaciju potreba na spomenutim razinama, od općina i gradova sve do države.

Ti isti EU fondovi često su u javnosti prezentirani na dva načina – kao fantom kojeg je nemoguće uhvatiti te kao javna blagajna dostupna svima. I jedno i drugo je samo djelomično točno. Naime, da bismo koristili subvencije iz EU fondova potrebno je u našim strateškim dokumentima obrazložiti naše stvarne potrebe, ali ih isto tako uskladiti s ciljevima Europske unije. Europa nije glupa te neće ulagati u izgradnju najvećeg skijališta u Europi ako su potencijali naše države drugačiji, a to su morski turizam i izvoženje visokih tehnologija  koje vrlo dobro konotiraju s obzirom na broj stanovnika i samu razvijenost države.

Zaključak je jednostavan. Želite li aplicirati na natječaje EU fondova kao općina, potreban vam je strateški dokument u kojem su navedene potrebe vaše općine. Bez tog dokumenta ste u najmanju ruku neozbiljni kandidat i fondovi vas neće uzeti u obzir prilikom razdiobe sredstava kojima raspolažu.

Naravno, strateški dokument ne nastaje preko noći te je potrebno intenzivno raditi na njegovu razvoju s raznim dionicima. Kako, do kada i zašto su strateški dokumenti od velike važnosti, rado ću vam detaljnije objasniti na sastanku.

I, jeste li za jednu neobvezujuću kavu?